Iz grčkog broda opet curi mazut

Iz grčkog teretnog broda „Vassilios T”, potopljenog 1939. godine u blizini rta Stupišće kod Komiže, ponovno je uočeno curenje mazuta. Curenje je primijetio viški ronilac Andi Marović, čiji je otac Lorenz, poznati jadranski ronilac, još 2006. godine prvi uočio mazut koji istječe sa 104 metra dugog potopljenog broda i od tada stalno upozorava nadležne na prijeteću opasnost iz dubina. No, uzaludno. „Vassilios T“ leži na dubini od 50 metara. - Prije dva dana sam zaronio do broda i u područuju strojarnice vidio oko dvije tone nakupljenog mazuta koji polako istječe i prema površini mora. Procjenjujem da dnevno curi između 30 i 40 litara mazuta iz tankova. Ako je bonaca, masne mrlje se jako dobro vide na morskoj površini. Teško je pretpostaviti što će se dalje događati, no u tankovima očito još ima mnogo mazuta. O svemu sam obavijestio splitsku Lučku kapetaniju - kaže Andi Marović.
Plutajuće brane Državna uprava za zaštitu i spašavanje brzo je proslijedila  informaciju Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru – MRCC u Rijeci.

- Za sada osim puke informacije nemamo ništa više. O svemu je obaviještena MRCC služba u Rijeci koja će pratiti situaciju. Prema procijenama Lučke kapetanije, trenutačno nema ugroze s broda, no moguću opasnost svakako ne treba zanemariti. U slučaju potrebe odmah ćemo reagirati, a to znači poslati plutajuće brane i ronice na loakciju broda - kazao nam je Jadran Perinić, ravnatelj DZUS-a.

Duško Paulin iz Hrvatskog ronilačkog saveza već je duže vrijeme upoznat s prijetećom utrobom potopljenog „Vassiliosa“, odnosno mogućom ekološkom bombom usred Jadrana. - Osnovni je problem što prije nekoliko godina kada je obavljena tzv. sanacija nisu istraženi donji tankovi broda. Teško je procijeniti koliko mazuta ima u brodu, no prema kapacitetima tankova, može ga biti između 50 i 100 tona. To treba što prije sa sigurnošću utvrditi - kaže ronilac Paulin.

Privatna tvrtka “Maritim” 2006. i 2007. godine dobila je posao sanacije starog broda, te ga uredno naplatila preko Ministarstva mora u iznosu od 1,2 milijuna kuna, a iz fonda ronilačkih članarina Hrvatskog ronilačkog saveza (HRS). Dakle, dio sanacije je obavljen i radovi su plaćeni. Međutim, tvrtka nije obavila lociranje i sondiranje tankova u kojima se, po svemu sudeći, još nalaze znatne količine opasnog mazuta s 12 posto sumpora. Usporedbe radi, današnja goriva ne sadržavaju više od jedan posto sumpora. U izvještaju višeg inspektora Domagoja Perkića iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, koji je sastavljen nesporedno nakon sanacije olupine, stoji kako “predviđeni poslovi nisu u cijelosti obavljeni te da je potrebno nastaviti sondiranje radi definiranja položaja ostalih tankova, sekanjem preostalih količina mazuta iz štiva i strojarnice“.

Najgori scenarij

U nadzoru sanacije “Vassiliosa T”, inače kulturnog dobra RH, kao nadređeni inspektorima za zaštitu kulturne baštine participirao je i podvodni arheolog Jasen Mesić, tada državni tajnik Ministarstva kulture.
Prema riječima stručnjaka, u slučaju jačeg izlijevanja mazuta s “Vassiliosa T”, pod pretpostavkom najgoreg scenarija da na površinu ispliva veći dio od procijenjene količine, teško bi bilo predvidjeti razmjere ekološke katastrofe koja bi pogodila otočje srednjeg i južnog Jadrana. Širenje mrlje ovisilo bi o vremenskim uvjetima i brzini reakcije nadležnih službi. U slučaju jake tramontane, kazuju dobro upućeni, ekspanziju mrlje po površini mora i dalje prema otocima bilo bi nemoguće zaustaviti. Mnogi se nadaju da se ekološka katastrofa ipak neće dogoditi. No, nema sumnje, uklanjanje mazuta iz viške podrtine mora početi - što prije.

Izgrađen 1920.

•• Prema objavljenim podacima poznavatelja brodova i pomorstva Marijana Žuvića, teretnjak “Vassilios T.”, bio je u vlasništvu grčkoga poduzetnika Eleftheriosa M. Tricoglua. Izgrađen je 1920. u japanskome brodogradilištu Nitta pod imenom “Eastern Temple“.
Povijest ‘bolesti’

•• 127 kubika mazuta pomiješanog s morem izvađeno je s broda u lipnju 2006. godine, a u drugoj fazi sanacije u lipnju 2007., kada je izvađen dio mazut iz strojarnice, ojačane su i pukotine kroz koje je došlo do curenja mazuta.

Denis Krnić/Slobodna dalmacija