Popodne za ronioce nema nijedne barokomore!

Jedina ronilačka barokomora na Jadranu koja ima dežurstvo od 0 do 24 jest ona u Splitu, i to u ustanovi koja odnedavno nosi rogobatni naziv: Zavod za pomorsku medicinu Vojnog zdravstvenog središta u sastavu Zapovjedništva za potporu Oružanih snaga.
Iz naziva se krije bivši Institut za pomorsku medicinu, koji je izdvojen iz sastava HRM-a, te pripojen Zapovjedništvu za potporu Oružanih snaga(!?). Sve ostale barokomore na Jadranu (samo ih je pet, op.a.) u 16 sati završavaju s radom. Kako nam kažu u Ministarstvu obrane, ta barokomora splitskog Zavoda za pomorsku medicinu dežura 24 sata dok traje protupožarna sezona, od 15. svibnja do 31. listopada. U toj komori, kako nam je potvrđeno u MORH-u, pripravnost se odnosi na liječenje vatrogasaca otrovanih ugljikovim monoksidom, unesrećenih ronilaca, te za sve druge osobe koje imaju žurne kliničke indikacije.

Činjenica da nema barokomore koja će 24 sata biti na raspolaganju samo roniocima, a kojih ljeti u Jadranu bude i više od 60 tisuća, prisilila je na javni istup Ivana Bronzovića, poznatoga splitskog i hrvatskog instruktora ronjenja iz Podvodno-istraživačkog kluba “Mornar”, inače jedne od najstarijih ronilačkih udruga na Jadranu.

- Ovo je treća ljetna sezona zaredom bez pripravnosti barokomore samo za ronioce. Što će se dogoditi ako se pred barokomorom Zavoda za pomorsku medicinu istodobno nađu unesrećeni ronioci i vatrogasci otrovani dimom? To je neodrživo. Pripravnost barokomora nestala je gašenjem ronilačkih iskaznica iz kojih se financirala pripravnost. Kako Hrvatski ronilački savez nema javne ovlasti, iskaznice su nastojanjima iz Ministarstva pomorstva ukinute u kolovozu 2010. godine, a alternativa financiranju dežurstava barokomora nije pronađena - upozorava Bronzović, ističući kako su više puta i resorna ministarstva upozoravana na tu činjenicu, ali, dogodio se, kako kaže Bronzović, “šipak od reakcije”. Ministarstvo turizma, kaže on, jedan je od generatora problema.

Pranje ruku

- Reklamiraju Hrvatsku kao ronilačku destinaciju, a pri tome peru ruke i problem prebacuju na Ministarstvo zdravlja. U Ministarstvu pomorstva, koji je nositelj sigurnosti u obalnome moru, već godinama ne žele riješiti problem. U Ministarstvu zdravlja šute, ne poduzimaju ništa za spašavanje ronilaca i potpuno ignoriraju ovu problematiku. Svake godine formiraju dodatne spasilačke timove na cestama u sezoni, ali za ronioce i dežurne barokomore ni kune - ogorčeno će Bronzović, te nastavlja:

- Institut pomorske medicine izdvojen je iz HRM-a i pripojen logistici HV-a?! Toliko o shvaćanju prioriteta. Osnovni problem je što se resorna ministarstva nisu strateški odredila prema potrebi dežurstava barokomora u Splitu, kao ni drugih barokomora izvan Splita. Tko će biti kriv ako neki ronilac umre pred zatvorenim vratima jedine dežurne barokomore u kojoj se već netko liječi. Ukratko, katastrofa - konstatira Bronzović.

U pokušaju da doznamo kako je moguće da je od Istre do Prevlake dežurna samo jedna barokomora, i to ona vojna koja je na raspolaganju svima, a ne samo roniocima, uslijedila su “putešestvija” po ministarstvima. U Ministarstvu turizma, u kojem reklamiraju Hrvatsku kao ronilačku destinaciju, proglasili su se nenadležnima za pitanje sigurnosti ronioca.

Ni u Ministarstvu mora ih se ronioci ne tiču, pa su nas uputili na Ministarstvo zdravlja. Obratili smo se Ministarstvu zdravlja i tamo vele da za zdravlje ronioca nisu nadležni, pa su nas uputili na drugu adresu, ovaj put adresu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

U HZZO-u su nam, pak, poručili kako je financiranje pripravnosti barokomora u nadležnosti Splitsko-dalmatinske županije. Naoružani strpljenjem obratili smo se i Županiji. Tamo nam, pak, poručuju kako imaju “saznanja da Institut pomorske medicine ima osiguranu pripravnost iza 16 sati”, ali da se za pitanja instituta koji djeluje u okviru vojnog zdravstva ipak obratimo Ministarstvu obrane. Tamo su nam, pak, rekli da je barokomora s liječničkim timovima u cjelodnevnoj pripravnosti za sve koji zatrebaju tretman, a ne samo za ronioce.

Vinjete bi spasile stvar

- Treba uvesti tzv. ronilačke vinjete za ronjenje u obalnom moru, a koje su doslovce svi ronioci spremni platiti. Na taj način na godišnjoj razini moglo bi se prikupiti između sedam i osam milijuna kuna, što bi bilo sasvim dostatno za funkcioniranje dežurstava svih barokomora u Hrvatskoj, pa čak i za troškove goriva brodova koji plove u spasilačkim intervencijama - iznio je prijedlog Ivan Bronzović, poznati instruktor ronjenja iz splitskog “Mornara”.

Dr. Andrić: Stalno pitamo...

Barokomorama za spašavanje ronilaca raspolaže i poliklinika “Oxy”, koje su locirane u Puli, Crikvenici, Dubrovniku. Od 1996. godine, kada je osnovana, ova je najveća privatna poliklinika barokomorama liječila i spasila čak 430 ronilaca s cijelog Jadrana.

- Svake godine postavljamo nadležnim ministarstvima pitanje tko će osigurati i platiti pripravnost timova u našim poliklinikama kako bi ronilačke aktivnosti bile pokrivene. Ronilačka javnost mora znati da na jadranskoj obali nema barokomora u pripravnosti i mi kao poliklinika skidamo svaku odgovornost u slučaju bilo kakvih incidentnih situacija oko spašavanja i liječenja ronilaca. O tome smo više puta izvijestili ministarstva koja su inkorporirana u problematiku ronilačkog turizma - kaže dr. Dejan Andrić, ravnatelj poliklinike “Oxy”.

DENIS KRNIĆ/Slobodna Dalmacija
FOTO: CROPIX