Vlada ustrajno odbija prijedloge o proglašenju gospodarskog pojasa u Jadranu

Vlada ustrajno odbija prijedloge o proglašenju gospodarskog pojasa u JadranuNa današnjoj je sjednici Vlada predložila Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske na Jadranskom moru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Ivan Šimunović, saborski zastupnik HSP dr. Ante Starčević. Stranka, kako je ranije objavljeno, traži da se proglasi gospodarski pojas i aktivira ekološka komponenta ZERP-a kao i da se odredi razuman i ekološki održiv izlov ribe prema vrstama i sortama u gospodarskom pojasu. Za proglašenje su i ekološki ugroženih dijelova mora te za određivanje strategije zbrinjavanja ugroženih dijelova mora uz primjenu stručnih i znanstvenih kriterija. Predsjednica stranke Ruža Tomašić nedavno je ponovo upozorila da neproglašenjem gospodarskog pojasa Hrvatska gubi trećinu zarade od ribe i to između 100 i 300 milijuna eura godišnje. Naglasila je da se Hrvatska prije ulaska u EU bojala da joj zeleno svjetlo za proglašenje pojasa neće dati Slovenija i Italija, „a sada kada smo ušli o tome se šuti". Izvijestila je da je HSP AS uputio dopis Europskoj komisiji s upitom može li Hrvatska i na koji način proglasiti isključivi gospodarski pojas, na što su, kaže Tomašićeva, dobili odgovor da može, dapače, da ga preporučuju jer ćemo onda brinuti o ekologiji i ribljem fondu, te tako raditi na zaštiti Jadranskog mora.

I Europska komisija pozvala članice da proglase gospodarski pojas

Europska komisija još je ljetos preporučila članicama uspostavu gospodarskih pojasa na Sredozemlju, čime bi Hrvatska, prema procjeni Bruxellesa, godišnje mogla zaraditi 133 milijuna eura. Također, niz hrvatskih stručnjaka zalaže se za njegovo proglašenje. Prema studiji koju je ljetos predstavila EK, preporučujući proglašenje gospodarskog pojasa, dobit Hrvatske u tom bi se slučaju povećala sa sadašnjih 103,15 milijuna eura na 134,9 milijuna eura. Troškovi zbog kontrole većeg područja pod hrvatskom jurisdikcijom povećali bi se za 2,5 milijuna eura, tako da bi ukupna projicirana dobit iznosila 29,3 milijuna eura.

Vlada, međutim, u današnjem očitovanju pojašnjava kako proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u ovome trenutku ne bi bilo oportuno iz niza razloga.

- Republika Hrvatska ima suverena prava i jurisdikciju u odnosu na dva morska i podmorska područja i to epikontinentalnom pojasu i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. Sukladno Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, Republika Hrvatska uživa suverena prava istraživanja i iskorištavanja rudnog i drugog bogatstva morskoga dna i podzemlja u vlastitom epikontinentalnom pojasu, čije proglašenje i iskorištavanje ne ovisi o stvarnoj ili fiktivnoj okupaciji niti o bilo kakvom izričitom proglasu, navodi Vlada, podsjećajući da je granica epikontinentalnog pojasa RH i Italije utvrđena temeljem preuzetog sporazuma iz 1968. godine, dok je do postizanja sporazuma o razgraničenju s Crnom Gorom, na snazi privremeni režim, navodi se, između ostalog, u mišljenju Vlade.

Hrvatski sabor je 2003. godine donio Odluku o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru kojom je RH proglasila sadržaje isključivog gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša, čime je uspostavljen Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (ZERP), ali je u zadnjim izmjenama navedeno da se on neće primjenjivati na države članice Europske unije od 15. ožujka 2008. godine do iznalaženja zajedničkog dogovora u „EU duhu", uključujući i razgraničenje sa Slovenijom, koje je predmet arbitraže.

Vlada tvrdi da su sva morska područja pod jurisdikcijom država članica Europske unije koja se nalaze izvan njihovog teritorijalnog mora su "ribolovno more EU". Isto bi, smatra Vlada, bio slučaj i s isključivim gospodarskim pojasom. Sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici EU, proglašenjem isključivoga gospodarskog pojasa ne može se zabraniti pristup ribarskim brodovima država članica, niti bi mogli biti doneseni propisi koji bi bili u suprotnosti s propisima EU, navodi se.

- Dolazak ribarskih brodova iz drugih država članica EU u isključivi gospodarski pojas se ne može "naplaćivati", a u odnosu na ribarske brodove trećih država u tom pojasu postoji nadležnost EU, kažu u Vladi, napominjući da tvrdnja zastupnika Šimunovića, temeljem stručne studije koju je priložio, da bi godišnji neto dobitak od ribarenja narastao gotovo za trećinu, nije osnovana, kao i da argumenti o sve većem ribolovnom pritisku ne-jadranskih i ne-sredozemnih država ne stoje. (MBM)