Dva stoljeća odolijevaju vremenu – i još su tu!

Bezbroj priča čuvaju lanterne. Dobro to zna Jurica Gašpar, koji je na jednoj i odrastao, te se upustio u avanturu - obići sve čuvare svjetla na Jadranskom moru. Ovaj projekt još nije u potpunosti dovršen, ali Gašpar i suradnici odlučili su predstaviti ga javnosti i to na "Morskom utorku" u Gradskoj knjižnici Zadar. Uz priču, fotografije i video materijale protekla je tako prezentacija zaista zanimljivog projekta koji rasvjetljuje tajne pedesetak svjetionika diljem naše obale. ''Obići toliko svjetionika nije baš tako jednostavno. Problem je u tome što svjetionik umire zajedno s čovjekom - svjetioničarem. Rečenica po rečenica, poneka pjesma, fotografija, snimka, tako je krenula naša ideja'', priča nam Gašpar kojega u Avanturi svjetionika prate snimatelj Igor Goić (Kreathia studio), škola jedrenja Ana i splitski Plovput.

''Ova priča ima puno početaka, zapleta, i baš kad mislite da je kraj, tek onda je početak. Danas ne bismo imali plovne puteve kakve imamo da nije bilo svjetionika. Dva stoljeća odolijevaju vremenu, i još su tu!'', kaže Gašpar.

Projekt Avantura svjetionika koji će uskoro iznjedriti i knjigu imao je u fokusu više detalja, a to su nepristupačnost lanterni, zima, strpljenje, nevera... Naime, do brojnih svjetionika jako je teško doći. Svjetioničarom mogu postati samo za to spremni ljudi, pa čak i danas u vrijeme moderne tehnologije, automatizacije i Interneta. Samoća je tu. Gašpar priča kako su svjetioničari uvijek imali neki hobi, uvijek su imali radionicu gdje su modelirali, kao što je to radio njegov otac. Neki bi ostajali ''zaglavljeni'' tijekom južine i po 3 tjedna, jer nevera na lanterni jednako je opasna kao na brodu. Još od antike postoje čuvari svjetla - pisani tragovi i novčići govore o lanternama kod Salone, Isse, Palagruže... Krajem 19. stoljeća imamo ih čak 50 - gradili su ih mahom Austrijanci - i zadržali su se sve do danas, osim onoga kod Rijeke i Splita. Svjetlo je dolazilo paljenjem ugljena, potom petroleja, a danas je sve elektrificirano.

Solarne panele imamo na svjetionicima na Kornatima i Tajerskim sestricama.

Najstarija fotografija svjetioničara i njegove obitelji je ona na kojoj se nalazi obitelj Mirković s Velog Rata.

Gašpar je prikazao nekoliko fotografija svjetioničara u Hrvatskoj, poput gospodina Fatovića na Gruici ili pak Iće na Visu.

Zanimljivo je spomenuti i crtež svjetionika Oštri rat na Puntamici iz 1869. godine. (Iva Pejković/eZadar.hr)