Usamljeni delfin primljen u novu porodicu

Ekolozi koji se bave ponašanjem životinja Alexander Wilson i Jens Krause iz Leibnitz - instituta za ekologiju slatke vode i ribarstva u Njemackoj, bili su iznenađeni da je grupa Ulješura (Physeter macrocephalu) - životinje koje obično ne znaju za stvaranje veze sa ostalim vrstama, prihvatila odraslu jedinku bottlenose delfina (Tursiops truncatus). Istraživači su promatrali grupu u oceanu oko Azora-oko 1.000 milja (1.600 kilometara) od Lisabona - Portugal, delfina koji je osam dana putovao, oglašavao se i igrao kako sa odraslim kitovima tako i sa njihovim mladuncima. Kada je delfin trljao svoje tijelo o kitovima, ponekad bi mu i uzvraćali na tu gestu. Među kopnenim životinjama, interakcije među različitim vrstama nisu uobičajene. Ove, uglavnom privremene alijanse su korištenje u potrazi za beneficijama i zaštiti protiv predatora, rekao je Wilson. One također mogu zadovoljavati društvenu potrebu drugih životinja, dodao je morski biolog John Francis, potpredsjednik za istraživanja, konzervaciju i istraživanja na National Geographic Society (Drustvo posjeduje National Geographic News). Fotografije psa koji se brine o tigrovim mladuncima, priče o potpisivanju da gorila usvaja mačku kao ljubimca, i video jednog leoparda koji brine o bebi pavijana već dugo kruže internetom i privukle su pažnju gledatelja.

Rijetka alijansa

Iako su delfini poznati po tome sto su društvene životinje, Wilson je savez između kitova i delfina prozvao rijetkim, jer prema njegovim saznanjima, takav slučaj nije viđen nikad ranije. Ovo udruženje je možda počelo sa nečim sto se zove „bow riding“, zajedničko ponašanje među delfinima tokom kojeg ‘’jure’’ valove generirane od strane pramca broda ili, u ovom slučaju, kitova, predložio je Francis. ‘’Boravak oko sporijih životinja da bi se uhvatila vožnja mogla bi biti prva prednost (takvog ponašanja)“, rekao je on, dodajući da je to možda jednostavno počelo kao razigrani susret. Wilson je predložio da zbog kičmene deformacije delfin nije mogao održati korak sa ostalim članovima iz grupe delfina, pa je zbog toga odlučio da se pridruži velikim kitovima koji se sporije kreču..

Poremećaj

Ali “milijun dolara vrijedno pitanje”, kako Wilson kaže, zašto su kitovi prihvatili usamljenog delfina. Među nekoliko teorija predstavljenih u narednom radu ‘’Aquatic Mammals’’ opisuju se zapažanja znanstvenika, oni predlažu da su kitovi smatrali delfina bezopasnim i da su njegov poremećaj prihvatili zbog načina na koji odrasli kitovi brinu o svojim mladuncima.
Ulješure naizmjenično vrše svoje zarone između članova grupe, uvijek ostavljaju jednog odraslog kita u blizini površine da promatra mladunce. “Ono što je vjerojatno je da prisustvo mladunaca koji ne mogu roniti veoma duboko ili za duži vremenski period, baš kao i delfin, omogućava delfinu da održi korak sa grupom’’, rekao je Wilson.
Wilson ne vjeruje da je delfin prišao kitovima da bi zaštitio sebe od predatora, jer ne postoji mnogo predatora na delfine u vodama oko Azora. Ali Francis nije tako brzo odbacio tu ideju: “Ja ne vjerujem u to da nema predatora tokom životnog iskustva kod kitova i delfina u vodama Azora “.
On je sugerirao kako bi moglo biti moguće da su Ulješure prihvatili delfina kao dodatnu zaštitu od svojih predatora, kao kita ubojice (Orcinus orca), dok putuju. “Oni vide kitove ubojice van voda Azora , Iako oni ne mogu biti svakodnevno u njihovoj okolini , nije potrebno puno susreta da bi se ostali kitovi ponašali defenzivno” , rekao je on .

http://news.nationalgeographic.com