Skoro pola ribe koju turizam prodaje je iz uvoza

Prošlogodišnja anketa koju su radili Ministarstvo turizma i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu pokazala je da je udio domaćih proizvoda u hrvatskim smještajnim kapacitetima preko 70 posto, što mijenja dosadašnju percepciju da sve što plasiramo u turizmu je inozemnog podrijetla. Međutim, u kategoriji 70 proizvoda, ispalo je da u ugostiteljskim kapacitetima prodajemo 45 posto ribe koja je inozemnog podrijetla, a u kategoriji tjestenina i smrznutog povrća više od 50 posto robe je stranog podrijetla. Ispalo je također da je 78 posto inozemnih proizvoda jeftinije od domaćih u istoj kategoriji, a da turisti smatraju da je 47 posto stranih proizvoda kvalitetnije od hrvatskih.
-    Od 139. zemalja na svijetu, Hrvatska je 101. po cjenovnoj konkurenciji u turizmu. Potrošača u turizmu manje zanima kvaliteta koju će platit više, od ukupne cijene koju će platiti. U odabiru dobavljača hotelijerima će, zbog niske profitabilnosti sektora, niska cijena i dalje biti prioritet, zatim dostupnost proizvoda koja mora biti na vrhuncu tijekom 120 dana sezone te kvaliteta – istaknuo je Šustar.
Na okruglom stolu Kako unaprijediti plasman u turizmu, u sklopu drugog dijela konferencije Izazovi i prilike: Izvoz-turizam-EU, Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke koja je nedavno potpisala ugovor o suradnji s putničkom agencijom Uniline, rekao je da je budućnost Horeca kanala u razvoju centralne pripreme hrane te da njegova tvrtka priprema strategiju poslovanja, prema kojoj će razvijati proizvode prema različitim kategorijama smještajnih kapaciteta, što do sada nije bio slučaj.
-    Industrija potiče centralnu pripremu. To je velika investicija, a nemamo adekvatnu potražnju na hrvatskom tržištu. Ako mi ne uđemo na to tržište, ući će neki dobavljač iz EU koji ima cijelu logistiku. Svoj prostor vidimo u gastro kanalu i na drugim tržištima, poput Bliskog istoka, koja imaju sličan način pripreme hrane – izjavio je Mršić.
Božica Marković iz HGK prostor za plasman u turizmu ne vidi samo za prehrambenu industriju, nego i za opremanje i proizvodnju autohtonih proizvoda.
Oleg Valjalo, zamjenik ministra turizma dodao je da Hrvatskoj nedostaju svjetski poznati hotelski brendovi koji također koriste lokalne proizvode. Kod njih se traži kvaliteta, a istovremenu su mamac i za goste i investitore. U svojem izlaganju Valjalo je spomenuo da razvoj eno-gastro turizma i ruralnog turizma imaju značajni udio u nedavno sastavljenoj Strategiji razvoja hrvatskog turizma te da je Hrvatska trenutno rastuća gastronomska destinacija.
-    Da bismo bili prepoznatljivi u tom segmentu valja potaknuti razvoj lokalnih proizvođača, no bez klasterizacije ne možemo promovirati regiju, a kamoli manje destinacije – zaključio je Valjalo.
Tihomir Salopek iz distributerske tvrtke Stanić u prezentaciji je istaknuo da je u hrvatskom Horeca kanalu najvažnija cijena pa kontinuitet, kvaliteta i širina asortimana, dok je u drugim zemljama, poput Francuske, poredak malo drukčiji, na prvom mjestu je kvaliteta. Istaknuo je da je u 2013. bitno imati robu i da dolazi vrijeme distribucije, gdje možemo očekivati još veći prodor stranih igrača na to tržište prilikom ulaska u EU.
-    Tržište Horece tek treba organizirati jer puno ljudi još ne zna što je to, a u toj industriji obrazovanje će biti ključno – istaknuo je Salopek. Mršić je zaključio da se industrije koje žele biti dobavljači hotelskoj industriji, njoj moraju i prilagoditi. (Kristian Šustar/Liderpress)